Sažetak zakona o poljoprivrednom zemljištu

Poštovani poljoprivrednici, vlasnici OPG-ova i tvrtki koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom, kako smo obećali, donosimo Vam sažetak prava i obaveza koje proizlaze iz Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18). Cilj ovog sažetka je da se poljoprivrednici upoznaju sa procedurom i osnovama donesenog Zakona, s time da za one koje žele znati više predlažemo da pročitaju Zakon jer je vrlo teško 108 članaka navedenog Zakona pretočiti u sažetak, ali kao što smo rekli uvjereni smo da će Vam ovaj sažetak pomoći da se snađete u mnoštvu članaka i stavaka navedenog Zakona.

Za početak kao što neki znaju, a neki ne stupanjem na snagu Zakona, odnosno njegova članka 105. stavak 1. Agencija za poljoprivredno zemljište prestaje sa radom. Djelatnike Agencije je djelomično preuzelo Ministarstvo poljoprivrede, a djelom Hrvatski centar za poljoprivredu, selo i hranu.

Poslove nekadašnje Agencije u smislu davanja državne zemlje u zakup, zakup za ribnjake, zakup zajedničkih pašnjaka, privremeno korištenje, zamjena, prodaja preuzimaju jedinice lokalne samouprave, odnosno gradovi i općine.

Poljoprivrednim zemljištem na području određene općine i grada raspolaže se na temelju Programa raspolaganja državnom zemljom, a isti program su trebala usvojiti općinska i gradska vijeća do 09.06.2018. godine, što prema podacima sa terena mnoge općine i gradovi nisu uspjele odraditi, pa je prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede taj rok je prolongiran do 01.07.2018. godine.

Naravno prijedlog Programa je trebao proći javnu uvid u trajanju od 15 dana, na koji su zainteresirane stranke imale pravo prigovora (što je jedino ispravno), a potom su JLS u roku od 30 dana trebale odlučiti o prigovorima na način da ih usvoje ili odbace.

Sad slijedi pravi spektakl od procedure, ukoliko su općinska i gradska vijeća donijela Program raspolaganja državnom zemljom na svome području, isti program šalju na usuglašavanje nadležnoj županiji i Ministarstvu poljoprivrede. Nakon dobivanja suglasnosti od županije i nadležnog Ministarstva općinska i gradska vijeća mogu raspisati natječaj za davanje državne zemlje u zakup na svome području (na period od 25 godina) s mogućnošću produžavanja roka za isto razdoblje.

Tko se može prijaviti na natječaj za zakup zemlje? Sudionici javnog natječaja za zakup mogu biti fizičke ili pravne osobe koje su do isteka roka za podnošenje ponuda podmirile sve obveze s osnova korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, odnosno sve obveze s osnove naknade za gospodarsko korištenje voda i svih javnih davanja, te protiv kojih se ne vodi postupak zbog predaje u posjed poljoprivrednog zemljišta.

Početna zakupnina za zakup utvrđuje se prema površini i kulturi katastarske čestice te jediničnoj zakupnini prikazanoj po županijama, katastarskim općinama i katastarskim kulturama, a za Grad Zagreb po katastarskim općinama i katastarskim kulturama. Jediničnu zakupninu iz stavka i način izračuna početne zakupnine za zakup Vlada Republike Hrvatske propisuje Uredbom. Iznimno, početna zakupnina za poljoprivredno zemljište na kojem su izgrađeni objekti uvećava se za iznos zakupnine za te objekte, a iznos zakupnine za objekte utvrđuje stalni sudski vještak za procjenu nekretnina ili stalni sudski procjenitelj sukladno posebnim propisima o procjeni nekretnina.

Što je Gospodarski program i što sadrži? Gospodarski program sadrži: podatke o podnositelju ponude, opis gospodarstva, vrsta poljoprivredne proizvodnje kojom se namjerava baviti na zemljištu koje je predmet zakupa, lokalitet zemljišta, podatke o planiranim investicijama, podatke o novom zapošljavanju te podatke o površinama koje se nalaze u području obuhvata izgrađenih ili planiranih sustava javnog navodnjavanja.

Odluku o izboru najpovoljnije ponude za zakup donosi općinsko/gradsko vijeće JLS na temelju prijedloga Povjerenstva za zakup na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države, pri čemu JLS istu odluku dostavljaju na prethodno mišljenje županiji i suglasnost Ministarstvu.

Nakon toga i ukoliko se županija i Ministarstvo slože sa odlukom vijeća kreće se u izradu Ugovora o zakupu koji mora sadržavati: predmet zakupa, vrijeme trajanja zakupa, visina i rok zakupnine, prava i obveze zakupnika, namjena korištenja zakupljenog zemljišta, odustanak od ugovora, razlozi za raskid ugovora, dopustivost, posebni uvjeti, mjere ublažavanja, ovršna klauzula i Gospodarski program.

Prije nego gradonačelnik/načelnik sklope Ugovor o zakupu pod uvjetom da je najpovoljniji ponuđač imao najbolji Gospodarski program kojeg je odabralo vijeće JLS, te je ista dobila suglasnost na odabir najboljeg ponuditelja od strane županije i Ministarstva, nacrt ugovora će prekontrolirati županijsko državno odvjetništvo na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi. Tako kad se stignu sve suglasnosti i provjere ode jedna sezona, ali glavno da se plati zakup koji se raspodjeljuje po principu 65 % općinama/gradovima, 10 % županiji, a 25 % državi.

Jedinica lokalne samouprave dužna je radi upisa i praćenja ugovora o zakupu primjerak ugovora o zakupu i zapisnika o uvođenju u posjed i anekse ugovora dostaviti nadležnom područnom uredu za katastar Državne geodetske uprave, odnosno Gradskom uredu za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba, zemljišnoknjižnom odjelu nadležnog suda, županiji, Hrvatskim vodama, ministarstvu nadležnom za vodno gospodarstvo i Ministarstvu, odnosno Grad Zagreb dužan je radi upisa i praćenja ugovora o zakupu primjerak ugovora o zakupu i zapisnika o uvođenju u posjed i anekse ugovora dostaviti nadležnom područnom uredu za katastar Državne geodetske uprave, odnosno Gradskom uredu za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba, zemljišnoknjižnom odjelu nadležnog suda, Hrvatskim vodama, ministarstvu nadležnom za vodno gospodarstvo i Ministarstvu u roku od 30 dana od dana uvođenja u posjed.

Od novca koji ostaje JLS ista mora sa njime upravljati na način da se provode katastarsko-geodetske izmjere zemljišta, za podmirenje troškova postupaka koji se vode u svrhu sređivanja imovinskopravnih odnosa i zemljišnih knjiga, za subvencioniranje dijela troškova za sređivanje zemljišnoknjižnog stanja poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu, za podmirenje dijela stvarnih troškova u vezi s provedbom ovoga Zakona, za program razminiranja zemljišta, program uređenja ruralnog prostora izgradnjom i održavanjem ruralne infrastrukture vezane za poljoprivredu i akvakulturu, program uređenja zemljišta u postupku komasacije i hidromelioracije, za troškove održavanja sustava za navodnjavanje, za program očuvanja ugroženih područja i očuvanja biološke raznolikosti i za program sufinanciranja aktivnosti izrade programa, projekata i ostalih dokumenata neophodnih za provedbu mjera potpore iz Programa ruralnog razvoja, a čija se izrada ne sufinancira kroz mjere potpore iz toga Programa i druge poticajne mjere za unaprjeđenje poljoprivrede i akvakulture.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su donijeti program korištenja gore navedenih sredstava, te isto tako jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb dužni su Ministarstvu podnositi godišnje izvješće o ostvarivanju programa korištenja sredstava svake godine do 31. ožujka za prethodnu godinu.

Pokušali smo Vam u najkraćim crtama opisati proceduru dobivanja državne zemlje u zakup, a sada ćemo Vam napisati koje su to obaveze zakupnika, odnosno posjednika ili vlasnika:

1. Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su održavati postojeću funkcionalnost podzemne odvodnje na poljoprivrednom zemljištu gdje je ona izgrađena.
2. Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su poljoprivredno zemljište obrađivati primjenjujući potrebne agrotehničke mjere, ne umanjujući njegovu vrijednost.
3. Fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika dužne su pratiti stanje poljoprivrednog zemljišta evidentiranog u sustav za identifikaciju poljoprivrednih parcela i evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta u digitalnom grafičkom obliku (u daljnjem tekstu: ARKOD sustav) ispitivanjem plodnosti tla te voditi evidenciju o primjeni gnojiva (mineralnih i organskih), poboljšivača tla i pesticida.
4. Praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta provodi se na temelju analize tla na zahtjev korisnika, periodično najmanje svake četvrte godine, za korisnike koji su upisani u upisnik proizvođača integrirane i ekološke proizvodnje po zahtjevima takve proizvodnje, a za korisnike poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koje se koriste na temelju ugovora o zakupu, zakupu zajedničkog pašnjaka i zakupu za ribnjake, dugogodišnjeg zakupa i koncesije tijekom prve godine nakon uvođenja u posjed i zadnje godine prije isteka ugovora te periodično najmanje svake četvrte godine za vrijeme trajanja zakupa. Troškove analize tla snosi korisnik zemljišta.
5. Zakupnik je dužan jedinici lokalne samouprave odnosno Gradu Zagrebu na čijem se području zemljište nalazi podnositi godišnje izvješće o ispunjavanju ciljeva Gospodarskog programa svake godine do kraja ožujka za prethodnu godinu.
6. Za površinu miniranog poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koje je dano u zakup zakupnina se umanjuje razmjerno troškovima razminiranja koje snosi zakupnik.
7. Troškove razminiranja utvrđuje Hrvatski centar za razminiranje. Ako su troškovi razminiranja veći od zakupnine, zakupnik se oslobađa plaćanja zakupnine te nema pravo na povrat razlike troškova razminiranja.
8. Za poljoprivredno zemljište u vlasništvu države za koje nije uređeno zemljišnoknjižno stanje i dano je u zakup, zakupnik je dužan i ovlašten izvršiti ili pokrenuti postupak za usklađenje zemljišnoknjižnog stanja o vlastitom trošku u roku od dvije godine od dana uvođenja u posjed, a zakupnina mu se umanjuje razmjerno troškovima usklađenja zemljišnoknjižnog stanja. Ako su troškovi usklađenja veći od zakupnine, zakupnik se oslobađa plaćanja zakupnine te nema pravo na povrat razlike troškova usklađenja.
9. Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države koje nije u funkciji poljoprivredne proizvodnje ili je obraslo višegodišnjim raslinjem zakupnik je dužan iskrčiti o vlastitom trošku u roku od dvije godine od dana uvođenja u posjed, a zakupnina mu se umanjuje razmjerno troškovima krčenja. Ako su troškovi krčenja veći od zakupnine, zakupnik se oslobađa plaćanja zakupnine te nema pravo na povrat razlike troškova krčenja.
10. Za osiguranje izvršenja ugovorne obveze u visini troškova stavljanja poljoprivrednog zemljišta u funkciju poljoprivredne proizvodnje za poljoprivredno zemljište površine veće od 10 ha, zakupac koji je pravna osoba je dužan predati obvezujuće pismo namjere banke uz ponudu, a pri sklapanju ugovora davatelju zakupa položiti bankovnu garanciju, a zakupac koji je fizička osoba dužan je pri sklapanju ugovora davatelju zakupa priložiti zadužnicu.

Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja Ministarstvo. Inspekcijski nadzor propisan ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega obavlja poljoprivredna inspekcija.

Poslove poljoprivredne inspekcije obavljaju poljoprivredni inspektori sukladno odredbama ovoga Zakona i propisu kojim je uređen djelokrug i ovlasti poljoprivredne inspekcije.

Poljoprivredni inspektori nadziru provođenje odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih temeljem ovoga Zakona, a osobito: obrađuje li se poljoprivredno zemljište, odnosno koristi li se ne umanjujući njegovu vrijednost, održava li se zemljište pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju, zaštitu zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima, korištenje poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe, ako takvo korištenje nije dopušteno, kako se provode mjere osiguranja zaštite od požara i naređuju provođenje određenih mjera ako se utvrdi da se fizičke osobe koje su korisnici ili vlasnici poljoprivrednog zemljišta ne pridržavaju propisa, odnosno naređenih mjera za zaštitu od požara, održavanje trajnih nasada i višegodišnjih kultura podignutih radi zaštite od erozije, provođenje odredaba o promjeni namjene poljoprivrednog zemljišta, prisutnost onečišćenja radi održavanja zemljišta pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju, korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, provođenje Gospodarskog programa koji je sastavni dio ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake, kontroliraju neovlašteni ulazak u posjed poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, obavljaju i druge radnje potrebne za provedbu inspekcijskog nadzora.

Poljoprivredni inspektori dostavit će zapisnik o povredama odredbi Zakona Ministarstvu, poljoprivredni inspektori poduzimaju i druge mjere za koje su drugim zakonima i propisima ovlašteni.

Za potrebe inspekcijskog postupka radi utvrđivanja onečišćenja poljoprivredni inspektori mogu uzimati uzorke, koji se šalju u službene laboratorije akreditirane u skladu s hrvatskim normama.

Ako poljoprivredni inspektor ustanovi da je povredom propisa počinjen prekršaj, dužan je bez odgađanja podnijeti optužni prijedlog.

Nadamo se da smo ovim sažetkom barem malo pomogli u razumijevanju i upoznavanju sa novom zakonskim regulativom koja definira upravljanje i raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem, s time da je važno naglasiti da je potrebno pričekati donošenje Pravilnika koji  treba biti gotov u razdoblju od 6 mjeseci nakon donošenja ovog zakon, što ispada da će Pravilnik biti gotov koncem ljeta, a navedeni će detaljnije definirati sve obveze i prava koje proizlaze iz zakona.

S poštovanjem,

Vaš Consultare