Kako pravilno gospodariti digestatom?
Obilazeći mnogobrojna bioplinska postrojenja, vrlo često me pitaju kako pravilno gospodariti digestatom i na koji način ga je najbolje aplicirati, iz tog sam razloga na jednom mjestu odlučio sažeti najvažnije znanstvene i praktične činjenice o digestatu i upravljanju sa njime.
No da bi mogli digestatom gospodariti pravilno i troškovno prihvatljivo potrebno je imati plan prije izgradnje ili najkasnije tijekom izgradnje bioplinskog postrojenja, kako ne bi se doveli u situaciju da u toku čitave godine morate izvoziti digestat, da nemate dovoljno vlastite zemlje za izvoz digestata ili da nemate dovoljne kapacitete spremnika za skladištenje digestata (kapacitet mora zadovoljavati skladištenje digestata za period od najmanje šest mjeseci). Nažalost velika većina ima problema sa svim gore navedenim iz razloga nedovoljnog planiranja, odnosno nedostatka stručnog i iskusnog kadra koji može ponuditi rješenja kako pravilno gospodariti digestatom.
Da bi pravilno gospodarili digestatom u cilju gnojidbe ratarskih kultura i smanjenja troškova mineralnih gnojiva moramo zadovoljiti slijedeće preduvjete:
- Saznati koja je koncentracija hranjiva u digestatu (N,P,K) ?
- Znati koju ćemo ratarsku kulturu sijati?
- Koji prinos očekujemo od zasijane kulture?
- Voditi računa koja je pred kultura bila na površini gdje planiramo aplicirati digestat?
Nakon što smo zadovoljili sve preduvjete, možemo krenuti sa aplikacijom, no isto tako moramo znati na kojoj se udaljenosti nalazi poljoprivredna površina na kojoj planiramo aplicirati digestat.
Potrebno je poznavati zakonsku regulativu koja propisuje kada u toku godine nije dozvoljena aplikacija digestata.
Aplikacija digestata je zabranjena:
- u periodu studeni-veljača
- u periodu svibanj-rujan, osim injektiranjem u tlo
- na smrznuto tlo
- kada se očekuju padaline ili smrzavanja tla, neovisno o dobu godine
Aplikacija digestata najčešće se radi sa traktorima i cisternama kapaciteta od (6-18 m3), jako mali broj tvrtki i OPG-a posjeduje cisterne većeg kapaciteta (20-30 m3) i traktore odgovarajuće snage za takav posao.
Koje su loše strane takvog načina aplikacije?
Najveći problem je manja isplativost-veći trošak, na većim udaljenostima-neisplativ trošak aplikacije, značajno sabijanje tla sa mehanizacijom, veliki gubitak hranjiva i do 80 %, veliki vremenski interval, velika razina oštećenja infrastrukture (ceste, bankine, prilazni putevi, mostovi i slično).
Na kraju se možemo zapitati, što točno radimo, što znamo o količini koju razbacujemo, koliko je ravnomjerna ta količina, koju površinu pokrivamo?
Gubitak dušika koji smo unijeli digestatom 4 dana nakon aplikacije metodom razbacivanja putem cisterni je 80 %. Kako to spriječiti ? Ima li rješenja?
Znanstveno i praktično najbolji sustav apliciranja digestata je injektiranje direktno u tlo, na taj način gubitak dušika se kreće od 0-5 %.
Injektiranje na dubini od 15 – 20 cm eliminira neugodne mirise i daje najveću iskoristivost dušika.
Aplikacijom digestata injektiranjem u tlo postiže se:
- Maksimalna iskoristivost hranjiva (N, P, K)
- Mogućnost zadovoljenja ukupnih potreba biljke za hranjivima (50 – 100 m3/ha)
- Velika brzina aplikacije (200 – 300 m3/sat) - 6x
- Znatno manji troškovi aplikacije (oprema, management, troškovi goriva i sl.)
- Poboljšanje prinosa biljnih kultura
- Smanjeni neugodni mirisi tijekom operacije
- Velika mikrobiološka aktivnost u tlu
- Poboljšanje statusa pH tla
- Poboljšanje aeriranosti tla
- Povećanje razine humusa u tlu
- Sprječavanje erozije tla
Na kraju kao zaključak možemo reći da ukoliko se digestatom gospodari na adekvatan način, on postaje visokovrijedno organsko gnojivo, a ako se digestatom ne gospodari na adekvatan način on postaje problem i otpad, jer pravilnim gospodarenjem svi su na dobitku, a lošim i neplanskim radom stvaraju se nepotrebni troškovi i dovode se poslovni subjekti u potencijalnu opasnost kršenja zakonske regulative, te su izloženi mogućim drakonskim kaznama od strane nadležnih inspekcijskih tijela.