Efekti primjene tekućeg digestata iz bioplinskog postrojenja u proizvodnji silažnog kukuruza
Prema godišnjem izvještaju Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE) za 2017., u HRVATSKOJ su trenutno 32 BIOPLINSKA POSTROJENJA s kojima imaju ugovor o otkupu električne energije ukupne instalirane snage 36,734 MW i JOŠ 19 POSTROJENJA s kojima su sklopili ugovor, ali još nisu u pogonu, ukupne instalirane snage 18,785 MW. Dakle, ukupno će to biti blizu 50 MW kad nova postrojenja krenu s radom.
DIGESTAT: Uz bioplin, jedan od dva glavna proizvoda procesa anaerobne digestije organske tvari u zrako-nepropusnim reaktorima zvanim digestori ili fermentatori. Digestat je anaerobno razgrađen supstrat, bogat makro i mikro-nutrijentima, što ga čini prikladnim biljnim gnojivom. U usporedbi sa stajskim gnojem, digestat ima poboljšanu gnojidbenu efikasnost zahvaljujući većoj homogenosti i pristupačnosti hraniva, boljem C/N odnosu i značajno reduciranim neugodnim mirisima (Al-Seadi i sur., 2008).<(p>
DIGESTAT: Procesirani ostatak supstrata nastao tijekom proizvodnje bioplina, bogat hranjivim tvarima (Hublin, 2012).
DIGESTAT: Rad bioplinskog postrojenja povezan je sa stvaranjem velikih količina digestata.
Nakon razmatranja fzikalnih i kemijskih značajki digestata, osnovna namjena digestata trebala bi biti njegova uporaba kao gnojiva (Koszel, Lorencowicz, 2015).
DIGESTAT: Kao gnojivo i sredstvo za kondicioniranje tla mora biti bez patogena, bolesti iz skupine spongiformnih encefalopatija (TSE) i fizickih nečistoća (Al-Seadi i sur., 2008).
Cilj istraživanja
Usporediti utjecaj gnojidbe tekućim digestatom iz bioplinskog postrojenja kao organskim gnojivom s utjecajem gnojidbe mineralnim gnojivima na prinos silažnog kukuruza.
Materijali i metode
Slika 1: Bioplinsko postrojenje u Gradecu
Izvor: http://www.obioplinu.org/wp-content/uploads/2017/01/BiogasAction_Newsletter03.pdf
TEKUCI DIGESTAT korišten u istraživanju je iz bioplinskog postrojenja tvrtke Energija Gradec d.o.o.
POKUS je postavljen na dvije parcele, svaka površine 1 ha, u vlasništvu OPG Siniša Glatki u mjestu Gradec, Zagrebačka županija.
TLO je u kategoriji P2 bonitetne vrijednosti.
SILAŽNI KUKURUZ: hibrid KWS Mikado, FAO grupa 620, uzgajan na obje parcele uz istu agrotehniku proizvodnje.
PARCELA 1: Gnojidba s 40 m3/ha tekućeg digestata u predsjetvenoj pripremi tla.
PARCELA 2: Gnojidba s 300 kg/ha UREA N 46 i 225 kg/ha NPK 15:15:15, također u predsjetvenoj pripremi tla.
SJETVA: 10.04.2017. na sklop od 79000 zrna/ha.
SILIRANJE: 01.09.2017.
Tablica 1: Kemijska analiza tekuceg digestata s bioplinskog postrojenja Gradec d.o.o.
(Izvor: Bonalytic GmbH, Postfach 1161, D-53821 Troisdorf)
Legenda: DM – suha tvar, oDM – organska suha tvar, FM – svježa masa
Rezultati istraživanja
Kemijskom analizom korištenog digestata (Tablica 1) utvrđen je ukupni sadržaj hraniva od 0,516 % N, 0,112 % P2O5 i 0,215% K2O, te je aplikacijom 40 m3/ha na pokusnoj parceli (Grafikon 1) dano 206,4 kg/ha N, 44,08 kg/ha P2O5 i 86 kg/ha K2O, dok je na parceli gnojenom mineralnim gnojivima (Grafikon 1) dano ukupno 171,75 kg/ha N, 33,75 kg/ha P2O5 i 33,75 kg/ha K2O.
U varijanti gnojidbe tekućim digestatom (40 m3/ha) ostvaren je prinos od 48 t/ha silažne mase (Tablica 2).
U varijanti gnojidbe mineralnim gnojivima (300 kg/ha UREA N 46 + 225 kg/ha NPK 15:15:15) prinos silažne mase iznosio je 36 t/ha (Tablica 2).
Grafi kon 1: Gnojidba silažnog kukuruza tekucim digestatom i mineralnim gnojivima
(Izvor: vlastito istraživanje)
Tablica 2: Prinos silažnog kukuruza u istraživanim varijantama gnojidbe
(Izvor: vlastito istraživanje)
Zaključak
- Primjena tekućeg digestata u proizvodnji silažnog kukuruza na pokusnoj parceli rezultirala je33% vecim prinosom silažne mase u usporedbi s parcelom gnojenom mineralnim gnojivima.
- Troškovi proizvodnje silažnog kukuruza u varijanti gnojidbe tekućim digestatom iznosili su 0,14 kn/kg silažne mase, što je za 30 % manje nego u varijanti gnojidbe mineralnim gnojivima, gdje su troškovi iznosili 0,20 kn/kg silažne mase.
- Primijenjeni tekući digestat kvalitetno je organsko gnojivo koje može reducirati potrošnju mineralnih gnojiva u uzgoju silažnog kukuruza, smanjiti proizvodne troškove i povećati profitabilnost uzgoja.
Literatura
- Al Seadi, T., Rutz, D., Prassl, H., Köttner, M., Finsterwalder, T., Volk, S., Janssen, R. (2008) : Biogas Handbook. University of Southern Denmark Esbjerg, Denmark
- Hublin, A. (2012): Razvoj procesa i modeliranje anaerobne razgradnje sirutke, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb – disertacija
- Koszel, M., Lorencowicz, E. (2015): Agricultural use of biogas digestate as a replacement fertilizers. Farm Machinery and Processes Management in Sustainable Agriculture, 7th International Scientific Symposium, Agriculture and Agricultural Science Procedia 7 ( 2015 ) 119 – 124
- List, M. (2017): Utjecaj gnojidbe digestatom iz bioplinskog postrojenja na prinos silažnog kukuruza. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, diplomski rad