Digestat- visoko vrijedno organsko gnojivo
Zašto ga koristiti i koje su mu prednosti pred stajskim gnojem?
- digestat ima poboljšanu gnojidbenu učinkovitost radi homogenzacije hranjivih tvari
- digestat ima bolju gnojidbenu vrijednost od svježeg stajskog gnoja zbog svoje ujednačenosti i hranidbenih tvari u obliku u kojem ih biljke mogu bolje apsorbirati
- bogat je dušikom, fosforom, kalijem, te brojnim mikro nutritijentima
- može se aplicirati na tlo poput obične gnojovke ili komposta
- daljnje prednosti digestata pred svježim stajskim gnojem su smanjenje neugodnih mirisa i muha
- pri proizvodnji bioplina, neugodni mirisi se značajno smanjuju zajedno sa sjemenom korova u gnoju dok se hranjive tvari zadržavaju u digestatu
- rezultat pokusa usjeva koji su koristili digestat je pokazao značajne pokazatelje rasta usjeva
Praktična iskustva u korištenju digestata
- značajno je poboljšanje strukture tla za poljoprivrednike koji koriste digestat
- konvencionalni poljoprivrednici navode smanjeno korištenje kemijskih raspršivača i manju potrebu za mineralnim gnojivom zbog upotrebe digestata
- nakon primjene digestata, na polju se može uočiti divljač, a stoka je voljna pasti travu s livade nedugo nakon što je pognojena
- takva zapažanja upućuju na smanjeni gubitak ukusnosti vegetacije na tlu kod primjene digestata u usporedbi sa sirovim gnojem
- mnogi poljoprivrednici koji koriste digestat za gnojidbu i to kroz duže vrijeme, potvrđuju povećani udio vrijednih travnatih vrsta na svojim poljima
- rezultat nije samo smanjenje gubitaka pri opskrbi biljaka s prikladnim hranjivima nego i povećana mikrobiološka aktivnost u tlu (zdrave biljke)
- mnogi poljoprivrednici navode povećane prinose pri sakupljanju slame i sijena kao i bolju kvalitetu usjeva što povezuju s primjenom digestata kao gnojiva
Korištenje digestata u gnojidbi kao djelomična zamjena za mineralna gnojiva
- digestat se može koristiti i kao zamjena za mineralna gnojiva
- ako uzmemo u ozbir kalkulaciju da na 1 ha, za pojedine kulture trošimo prosječno 800 kg mineralnog gnojiva, koji u prosjeku košta 0,40 euro centi za kg, dolazimo do podatka da nam za 1 ha treba 320 eura
- ako zamijenimo mineralno gnojivo sa 30 % digestata, dolazimo do uštede od 96 eura po hektaru
- ako uzmemo u prosjeku 50 ha, dolazimo do uštede od 4.800,00 eura zbog upotrebe digestata
- 100 kg digestata prosječno sadrži: 2-3 kg N (dušika), 3-3,8 kg P (fosfora), 2-3 kg K (kalija)
- digestat ima visok pH 8,7 (lužnata sredina) što je jako korisno za popravljanje pH tla
- većina biljaka za svoj dobar rast i razvoj, a na kraju i dobar urod traži plodna tla, povoljne strukture i teksture, te odgovarajuće reakcije tla, neutralne do slabo kisele pH 5,5-7,5
- upravo je to glavni razlog korištenja digestata i njegove prednosti nad mineralnim gnojivima
- tla hranjena digestatom ne ulaze u anaerobnu fazu, odnosno koriste manje kisika raspoloživog u tlu
- kako je korištenje kisika iz tla smanjeno, tako je smanjena i tendencija stvaranja dijelova tla bez kisika poput anaerobnih zona koje sadrže dušik koji nije direktno iskoristiv biljkama
- sposobnost stvaranja novog tla i reprodukcija humusa kroz dostavljenu organsku tvar, također je veća ukoliko se uspoređuje s gnojidbom netretiranom gnojovkom
Na kraju ću svoje stavove potkrijepiti mišljenjem o korištenju digestata dr.sc. Roberta Spajića, dipl.ing.agr. sa Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku koji kaže citiram:
Ovim mišljenjem podupirem znanstveno dokazanu činjenicu o primjeni digestata kao visokovrijednog organskog gnojiva u ratarskoj proizvodnji na oraničnim površinama.
Visokovrijedno organsko gnojivo digestat, nastao kroz proces anaerobne fermentacije poželjno je primjenjivati kao osnovno gnojivo i gnojivo za prihranu biljaka koje se uzgajaju u ratarskoj kulturi.
Digestat kao visokovrijedno organsko gnojivo nastaje kroz proces anaerobne fermentacije u bioplinskim postrojenjima unutar koji se organski supstrati (gnojovka i stajnjak iz stočarske proizvodnje , nusproizvodi prehrambene industrije, kukuruz i ostale energetske biljke) putem biokemijskih reakcija razlažu u jednostavnije spojeve (komponente) koji su kao hranjivi elementi lako dostupni biljkama koje se uzgajaju na osnovu planirane gnojidbe digestatom.
U novije vrijeme znanstvena preporuka je gnojidba visokovrijednim organskim gnojivima kako bi se pobiljšala razina humusa u tlu, te smanjilo ocjeđivanje i erozija tla, na koje se duži niz godina primjenjivala gnojidba mineralnim gnojivima.
Navedene operacije treba primjenjivati planirano i u skladu s zakonskom regulativom koja je trenutno na snazi:
- Nitratna direktiva 91/676/EEC od 12. prosinca 1991. godine o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora
- Akcijski program zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (NN 15/13)
- Izmjena I.Akcijskog programa zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (NN 22/15)
U idućim člancima o digestatu ćemo navesti primjere iz ratarske proizvodnje OPG-a i tvrtki iz raznih dijelova Hrvatske koji koriste digestat kao organsko gnojivo, kako u integriranoj, tako i u ekološkoj proizvodnji.