Zašto ljudi ne žele odvajati bio-otpad?
Nedavno sam u razgovoru s predsjednicom Uprave jednog komunalnog društva čuo vrlo intrigantnu informaciju.
Korisnici komunalnog društva koji donesu otpad na reciklažno dvorište, pa ih se tamo informira ili ih se obavijesti na kućnu adresu da imaju pravo i (obvezu) da preuzmu smeđi spremnik za bio-otpad ili komposter za kućno kompostiranje, jednostavno ne žele niti jedno niti drugo.
U odluci o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada dotične JLS stoji citiram: Korisnik javne usluge kategorije kućanstvo može odabrati zbrinjavanje bio-otpada kompostiranjem u kućnom komposteru ili odvozom bio-otpada odvojeno prikupljenog u odgovarajućem spremniku; kod korisnika javne usluge u stambenim zgradama bio-otpada prikupljenog pomoću odgovarajućeg spremnika.
Davatelj javne usluge dužan je omogućiti korisniku javne usluge primopredaju komunalnog otpada na obračunskom mjestu korisnika:
- miješanog komunalnog otpada najmanje jednom u dva tjedna;
- bio-otpada najmanje jednom tjedno, ukuliko korisnik ne kompostira bio-otpad;
- reciklabilnog otpada (otpadni papir karton i otpadna plastika) najmanje jednom mjesečno za kategoriju korisnika kućanstvo;
- glomazni otpad jednom godišnje
- Pa zašto onda ljudi ne žele odvajati bio-otpad?
Kao razloge ne preuzimanja smeđih spremnika ili kompostera navode isprike kao što su:
- dobro budem, ali ne mogu baš sada
- zašto to meni treba, šta ja imam od toga
- ja ne proizvodim bio-otpad
- nemam mjesta za smeđi spremnik ili komposter
- ako ću kompostirati sam hoćete li Vi to meni platiti
- ne trebam kompost
- kompost nema nikakvu svrhu
Jedinica lokalne samouprave jest putem natječaja koji je raspisao FZOEU dobila smeđe spremnike i kompostere koji su financirani iz EU sredstava, što je vrlo pohvalno, znači osigurana je infrastruktura, bio-otpad koji se sakupi oporabljuje se u kompostani i proizvodi se kompost. A opet ima jako puno korisnika koji nisu podigli kompostere ili smeđe spremnike.
Izv.prof.dr.sc Sanja Kalambura, u svome istraživanju o Analizama navika o odvojenom prikupljanju bio-otpada i važnosti razumijevanja pojma kružnog gospodarstvakoje je predstavljeno u Poreču na konferenciji Tehnoeko 2022. kaže, citiram:
- 68% ispitanika koji imaju mogućnost kompostiranja ne odlučuju se za isto!
- 55% ispitanika ne zna da bio-otpad razgradnjom stvara stakleničke plinove
- 50 % ispitanih korisnika ima potrebna znanja za odvajanje otpada
- 21% ispitanika neće ili ne zna hoće li odvajati bio otpad iako će biti ili je besplatno
- Ispitanici koji ne odvajaju bio otpad navode da je razlog nedostatna infrastruktura –kanta ili vrećica
Ako pogledamo rezultate ovog istraživanja i uzmemo u obzir specifičnosti ponašanja stanovnika jedinice lokalne samouprave odgovorno tvrdim da možemo eliminirati točke: 2., 3., 5., zato jer komunalno društvo zajedno sa JLS-om unazad 5 godina provodi edukacije svih dobnih skupina građana, od vrtićke do osnovnoškulske djece, preko slikovnica, bojanki, kreativnih radionica i tribina, video materijala i brošura o kružnom gospodarenju otpadom za odrasle stanovnike. No kao što vidimo nije dovuljno jer ipak svi ne odvajaju bio-otpad. Možda je stvar u navici, jednostavno nemamo tu naviku, niti je želimo usvojiti. Na nama svima jest da informiramo i educiramo korisnike komunalnih usluga, zašto je važno odvajati bio-otpad, a na svakome od nas jest da ta znanja usvojimo i primijenimo! Mali korak počinje od nas samih, pa zakoračimo taj prvi korak!!!
Izvori podatka, literatura i fotografije:
- Marko List, vlastiti izvori i fotografije
- Izv.prof.dr.sc. Sanja Kalambura, Veleučilište Velika Gorica, Analiza navika o odvojenom prikupljanju bio-otpada i važnost razumijevanja pojma kružnog gospodarstva, Tehnoeko Poreč, 16-18.05.2022.